altmarius

cultură şi spiritualitate

Ko su Tatari (i kako su ih u srednjem veku pobedila dva srpska vladara)? Kratka istorija turkijskog nomadskog plemena

Nakon raspada Džingis-kanove imperije, Tatari su se poistovećivali sa zapadnim delom Mongolskog carstva.

Žene obučene u tradicionalnu tatarsku nošnju IZVOR: - / WORLD HISTORY ARCHIVE / PROFIMEDIA

Naziv Tatar se prvi put pojavilo među nomadskim plemenima koja su živela u severoistočnoj Mongoliji i oblasti oko Bajkalskog jezera od 5. veka naše ere. Za razliku od Mongola, ovi narodi su govorili turkijskim jezikom. Nakon što su različite grupe ovih turkijskih nomada postale deo armija mongolskog osvajača Džingis-kana početkom 13. veka, došlo je do stapanja mongolskih i turkijskih elemenata, a mongolski osvajači su Evropljanima postali poznati kao Tatari (ili Tartari).

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI I:

Nakon raspada Džingis-kanove imperije, Tatari su se poistovećivali sa zapadnim delom Mongolskog carstva, koji je obuhvatao veći deo evropske Rusije i nazivan je Zlatna horda. Ovi Tatari su prihvatili sunitski islam u 14. veku.

Zbog unutrašnjih podela i raznih stranih pritisaka, Zlatna horda se raspala krajem 14. veka na nezavisne tatarske kanate Kazanj i Astrahan na reci Volgi, Sibir u zapadnom Sibiru i Krim. Rusija je osvojila prva tri od ovih kanata u 16. veku, ali je Krimski kanat postao vazalna država Turaka Osmanlija sve dok ga Katarina Velika 1783. nije pripojila Rusiji.

Rat sa srpskim vladarima

Učestvovali su u mnogim ratovima kao što su Rumunsko-krimski rat, Poljsko-kozačko-tatarski rat, ali su se borili i protiv vojske srpskih vladara kralja Dragutina i kralja Milutina Nemanjića.

U to vreme nezaustavljiva sila, Tatari su nizali pobede nad Kinom, srednjom Azijom, severoistočnom Rusijom koju su zauzeli i vladali njome 240 godina.

Nakon toga su krenuli ka Balkanu gde su opustošili i opljačali veći deo teritorija tadašnjih država. Uz pomoć Bugarske, počeli su da pljačkaju severne delove Srbije kojima je vladao kralj Dragutin. Pokušaj suprostavljanja Tatarima nije uspeo pa je kralj Dragutin tražio pomoć od brata, kralja Milutina. Njihove vojske su se ujedinile i osvojile grad Ždrelo i Braničevo sa Kučevom. Nakon toga uporna bugarsko-tatarska vojska je prodrla do Peći, ali je opet pretrpela poraz od kralja Milutina. Posle ove bitne sklopljen je mir između Bugarske i Srbije.

Tatarski vođa se nije slagao sa sklopljenim mirom i pripremao se za napad, ali ga je kralj Milutin preduhitrio i poslao diplomatsku misliju koja mu je ponudila mirovni ugovor. U ugovoru je kao zalog miru, stajalo da Milutin mora da pošalje sina Stefana (Stefan Dečanski) u Nogajev dvor, gde se je ovaj i ostao sve dok Nogaj nije premnuo. Time je okončan rat ova dva naroda. 

Gde žive Tatari?

Prvi Tatari su se 1236. godine nastanili na Krimsko poluostrvo i u južnu Ukrajinu. Žive u Krimu, Ukrajini, Turskoj, Rumuniji i mnogim drugim zemljama, ali razlike između njih skoro da ne postoje. Ovaj narod tečno govori krimsko-tatarski, ruski i ukrajinski jezik.

Kazanj, Tatarstan

Staro-tatarsko naselje je istorijski deo grada, a osnovano je u 16. veku. Kada je Ivan Grozni osvojio Kazanj, Tatare je oterao na periferiju grada. Za vreme njegove vladavine nije bilo dozvoljeno zidanje novih džamija, Tatari su mogli da idu samo u već postojeće. Dozvolu za zidanje novih džamija dobili su u vreme Katarine Velike, a nakon jedne njene posete izgrađena je prva kamena džamija.

Car Ivan Grozni osvaja Kazanj Car Ivan IV osvaja Kazanj 1552. godineIZVOR: FINE ART IMAGES / HERITAGE IMAGES / PROFIMEDIA

Krimski Tatari

Krimski Tatari su imali svoju ulogu i u novijoj istoriji. Oni su činili osnovu Krimske Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike, koju je uspostavila sovjetska vlada 1921. Ova republika je raspuštena 1945, međutim, nakon što je sovjetski lider Josif Staljin optužio oko 200.000 krimskih Tatara da su sarađivali sa Nemcima tokom Drugi svetski rat, masovno su deportovani u Uzbekistan i Kazahstan, gde im je korišćenje tatarskog jezika bilo zabranjeno. Svoja građanska prava povratili su 1956. u okviru programa destaljinizacije Nikite Hruščova, ali im nije bilo dozvoljeno da se vrate na Krim, koji je 1954. bio inkorporiran u Ukrajinu.

Tek početkom 1990-ih mnogi krimski Tatari su, iskoristivši raspad autoriteta sovjetske centralne vlade, počeli da se vraćaju na Krim nakon skoro pet decenija izgnanstva. Početkom 21. veka bilo ih je oko 250.000.

Porodica Tatara u Kazanju Porodica Tatara snimljena u Kazanju 1885. godine.IZVOR: PICTURES FROM HISTORY / AKG / PROFIMEDIA

Život Tatara

U svojim kanatima Tatari su razvili složenu društvenu organizaciju, a njihovo plemstvo je sačuvalo svoje građansko i vojno vođstvo do ruskih vremena; različite klase običnih ljudi bili su trgovci i zemljoradnici. Na čelu vlade stajao je kan najistaknutije tatarske države (Kazanjski kanat), čiji se deo porodice direktnom pogodbom pridružio ruskom plemstvu u 16. veku. Ovo raslojavanje unutar tatarskog društva nastavilo se sve do Ruske revolucije 1917.

Od 9. do 15. veka, tatarska privreda se zasnivala na poljoprivredi i stočarstvu, a tako je do danas. Tatari su takođe razvili tradiciju zanatstva odnosno obrade drveta, keramike, kože, tkanine i metala i dugo su bili poznati kao trgovci. Tokom 18. i 19. veka, stekli su povlašćenu poziciju u širenju Ruske imperije kao komercijalni i politički agenti, učitelji i administratori novoosvojenih centralnoazijskih teritorija.

Imućni Tatari su gradili kuće na tri sprata. Za vreme Ruskog perioda u Kazanju je bilo zabranjeno da se kuće farbaju u više od dve boje, ali se pravilo nije poštovalo. Prvi sprat je bio od kamena i tu su bili dućani, a viši su bili od drveta. Na drugom spratu su živeli vlasnici kuća sa svojim porodicama, a na trećem je bila posluga. Svaka njihova kuća se delila na dva dela, muški i ženski. Ženski deo je bio u istočnjačkom stilu, dok je muški bio strogo u evropskom stilu.

Tatari su voleli nakit i da budu celi ukrašeni. To se moglo primetiti i kod žena i kod muškaraca. Masivni nakit, koji je bio težak oko 15 kilograma, bio je njihov zaštitni znak. Zbog njegove težine, veličine i s obzirom da se stavljao na različite delove tela, proizvodio je glasne zvukove, pa se govorilo da Tatara prvo čujete pa tek onda vidite.

Vizualizări: 9

Adaugă un comentariu

Pentru a putea adăuga comentarii trebuie să fii membru al altmarius !

Alătură-te reţelei altmarius

STATISTICI

Free counters!
Din 15 iunie 2009

209 state 

(ultimul: Eswatini)

Numar de steaguri: 273

Record vizitatori:    8,782 (3.04.2011)

Record clickuri:

 16,676 (3.04.2011)

Steaguri lipsa: 33

1 stat are peste 700,000 clickuri (Romania)

1 stat are peste 100.000 clickuri (USA)

1 stat are peste 50,000 clickuri (Moldova)

2 state au peste 20,000  clickuri (Italia,  Germania)

4 state are peste 10.000 clickuri (Franta, UngariaSpania,, Marea Britanie,)

6 state au peste 5.000 clickuri (Olanda, Belgia,  Canada,  )

10 state au peste 1,000 clickuri (Polonia, Rusia,  Australia, IrlandaIsraelGreciaElvetia ,  Brazilia, Suedia, Austria)

50 state au peste 100 clickuri

20 state au un click

Website seo score
Powered by WebStatsDomain

DE URMĂRIT

1.EDITURA HOFFMAN

https://www.editurahoffman.ro/

2. EDITURA ISTROS

https://www.muzeulbrailei.ro/editura-istros/

3.EDITURA UNIVERSITATII CUZA - IASI

https://www.editura.uaic.ro/produse/editura/ultimele-aparitii/1

4.ANTICARIAT UNU

https://www.anticariat-unu.ro/wishlist

5. PRINTRE CARTI

http://www.printrecarti.ro/

6. ANTICARIAT ALBERT

http://anticariatalbert.com/

7. ANTICARIAT ODIN 

http://anticariat-odin.ro/

8. TARGUL CARTII

http://www.targulcartii.ro/

9. ANTICARIAT PLUS

http://www.anticariatplus.ro/

10. LIBRĂRIILE:NET

https://www.librariileonline.ro/carti/literatura--i1678?filtru=2-452

11. LIBRĂRIE: NET

https://www.librarie.net/cautare-rezultate.php?&page=2&t=opere+fundamentale&sort=top

12.CONTRAMUNDUM

https://contramundum.ro/cart/

13. ANTICARIATUL NOU

http://www.anticariatulnou.ro

14. ANTICARIAT NOU

https://anticariatnou.wordpress.com/

15.OKAZII

https://www.okazii.ro/cart?step=0&tr_buyerid=6092150

16. ANTIKVARIUM.RO

http://antikvarium.ro

17.ANTIKVARIUS.RO

https://www.antikvarius.ro/

18. ANTICARIAT URSU

https://anticariat-ursu.ro/index.php?route=common/home

19.EDITURA TEORA - UNIVERSITAS

http://www.teora.ro/cgi-bin/teora/romania/mbshop.cgi?database=09&action=view_product&productID=%20889&category=01

20. EDITURA SPANDUGINO

https://edituraspandugino.ro/

21. FILATELIE

 http://www.romaniastamps.com/

22 MAX

http://romanianstampnews.blogspot.com

23.LIBREX

https://www.librex.ro/search/editura+polirom/?q=editura+polirom

24. LIBMAG

https://www.libmag.ro/carti-la-preturi-sub-10-lei/filtre/edituri/polirom/

25. LIBRIS

https://www.libris.ro/account/myWishlist

26. MAGIA MUNTELUI

http://magiamuntelui.blogspot.com

27. RAZVAN CODRESCU
http://razvan-codrescu.blogspot.ro/

28.RADIO ARHIVE

https://www.facebook.com/RadioArhive/

29.IDEEA EUROPEANĂ

https://www.ideeaeuropeana.ro/colectie/opere-fundamentale/

30. SA NU UITAM

http://sanuuitam.blogspot.ro/

31. CERTITUDINEA

www.certitudinea.com

32. F.N.S.A

https://www.fnsa.ro/products/4546-dimitrie_cantemir_despre_numele_moldaviei.html

Anunturi

Licenţa Creative Commons Această retea este pusă la dispoziţie sub Licenţa Atribuire-Necomercial-FărăModificări 3.0 România Creativ

Note

Hoffman - Jurnalul cărților esențiale

1. Radu Sorescu -  Petre Tutea. Viata si opera

2. Zaharia Stancu  - Jocul cu moartea

3. Mihail Sebastian - Orasul cu salcimi

4. Ioan Slavici - Inchisorile mele

5. Gib Mihaescu -  Donna Alba

6. Liviu Rebreanu - Ion

7. Cella Serghi - Pinza de paianjen

8. Zaharia Stancu -  Descult

9. Henriette Yvonne Stahl - Intre zi si noapte

10.Mihail Sebastian - De doua mii de ani

11. George Calinescu Cartea nuntii

12. Cella Serghi Pe firul de paianjen…

Continuare

Creat de altmariusclassic Dec 23, 2020 at 11:45am. Actualizat ultima dată de altmariusclassic Ian 24, 2021.

© 2024   Created by altmarius.   Oferit de

Embleme  |  Raportare eroare  |  Termeni de utilizare a serviciilor